SAŽETAK
Indeks veličine vlade
Indeks veličine vlade u FBiH ima za cilj predstavljanje relativnog nivoa oslanjanja na političke procese u sferi potrošnje i alokacije društvenih sredstava. Indeks se bazira na tri varijable: lična primanja, materijalni troškovi i usluge, transferi i subvencije. Sve tri varijable su stavljene u odnos sa bruto društvenim proizvodom (BDP) prije nego li su korištene za formiranje indeksnih vrijednosti. Sama analiza indeksa se prvenstveno zasniva na pretpostavci da su manji troškovi i manji nivo transfera i subvencija pozitivni.
Područja sa ograničenom veličinom vlade
Sudeći po podacima iz 2014. godine, građani općina grada Sarajevo uživaju najograničeniju veličinu vlade, što je bio slučaj i u prethodnoj godini. Takav ishod je rezultat prvenstveno ograničene veličine vlade na nivou općina. Kanton Sarajevo je povećao svoju potrošnju, i time je imao negativan uticaj na nivo veličine vlade u sarajevskim općinama.
Područja sa neograničenom veličinom vlade
Općina Ravno je rangirana na zadnjem mjestu i to s ogromnom razlikom u odnosu na sljedeće bolje plasiranu općinu. Spomenuta općina je izložena velikoj potrošnji koja se realizira na nivou same općine.
Razlike između općina
Razlike između općina pokazuju da se uglavnom radi relativno ekonomično (57% općina su svrstane među one sa ograničenom veličinom vlade). Također je vidljivo da postoji veliki jaz između općina s neograničenom veličinom vlade i ostalih općina.
Razlike između kantona
Na nivou kantona distribucija indeksa je značajnija. Hercegovačko-neretvanski kanton se pokazao kao najrestriktivniji, a potom slijedi Srednjobosanski kanton. Tri kantona imaju neograničenu veličinu vlade, a Posavski kanton je jedini s represivnom veličinom vlade. Time je otkriven i izvor značajnijih razlika između općina na zbirnom nivou, tj. ukupna potrošnja i subvencioniranje na nivou kantona su faktori koji kreiraju razlike između općina.
