Kako ukidanje državnih regulativa mijenja argentinsko tržište nekretnina i zašto su ideje austrijske ekonomske škole relevantne za Bosnu i Hercegovinu?
Radikalne reforme do slobodnog tržišta: Mileijev eksperiment u Argentini
Nakon što je Javier Milei postao predsjednik Argentine u decembru 2023. godine, odmah je započeo s radikalnim reformama koje su promijenile ekonomski pejzaž zemlje. Njegova prva poteza bila su ukidanja brojnih državnih regulativa, uključujući one na tržištu nekretnina. Milei je, u skladu s idejama Austrijske ekonomske škole, ukinuo zakone koji su ograničavali cijene najma, minimalni period zakupa i način obračuna kirije. Ove mjere su izazvale burne reakcije, ali su rezultati brzo pokazali pozitivan učinak: ponuda stanova za iznajmljivanje porasla je za gotovo 200%, dok su cijene najma, nakon prilagođavanja inflaciji, pale za čak 40%.
Ove promjene su omogućile vlasnicima nekretnina i stanarima da slobodno pregovaraju o uslovima zakupa, što je dovelo do veće dostupnosti stanova i stabilizacije cijena. Juan Ramón Rallo, španski ekonomista, ističe da su “tržišni signali postali jasniji”, što je omogućilo da ponuda stanova brzo odgovori na potražnju.
Austrijska škola i ideje slobodnog tržišta
Principi koje Milei primjenjuje potiču iz Austrijske ekonomske škole, čiji su ključni postulati slobodno tržište, individualna inicijativa i ograničavanje državne intervencije u ekonomiju. Centar za poslovnu afirmaciju u Bosni i Hercegovini prepoznaje važnost ovih ideja i promoviše ih kroz svoje publikacije i istraživanja. Na primjer, Centar je objavio knjige Jesúsa Huerta de Soto, jednog od vodećih savremenih austrijskih ekonomista: “Socijalizam i ekonomska kalkulacija” i “Austrijska škola: Tržišni poredak i preduzetnička kreativnost”. Ove knjige objašnjavaju kako prekomjerna regulacija i centralno planiranje često dovode do ekonomskih kriza i stagnacije.
Javier Milei kao inspiracija: model za ekonomsku slobodu
Spomenuti autor Jesús Huerta de Soto je u govoru održanom u Madridu, u junu 2024. godine, nazvao Javiera Mileija “titanom slobode” i istaknuo njegovu ulogu u promoviranju principa Austrijske škole ekonomije. Milei je, prema Huerti de Sotu, postao uzor ekonomistima i političarima širom svijeta zahvaljujući svojoj hrabrosti i dosljednosti u provođenju ekonomskih reformi koje se temelje na slobodnom tržištu. Huerta de Soto naglašava da Milei predstavlja model koji političari širom svijeta trebaju slijediti, jer odbrana slobode mora biti zasnovana na čvrstom naučnom znanju i principima slobodnog tržišta. Mileijeva odlučnost može poslužiti kao inspiracija svima koji se bore protiv državnog intervencionizma i zalažu za ekonomsku slobodu.
Šta Bosna i Hercegovina može naučiti?
U kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje tržište nekretnina postaje sve skuplje i manje dostupno, Mileijeve reforme mogu poslužiti kao važan primjer. Umjesto da se teži ka dodatnom regulisanju tržišta, što bi moglo izazvati samo dodatne poremećaje, potrebno je razmisliti o mjerama koje bi omogućile veći prostor za djelovanje slobodnog tržišta.
Uplitanje države u obliku kontrolisanja cijena najma ili ograničavanja uslova zakupa može zvučati kao rješenje za rastuće cijene, ali zapravo često vodi ka smanjenju ponude i daljem rastu cijena. Ovaj začarani krug regulacije i krize jasno je vidljiv iz primjera Argentine prije Mileijevih reformi.
Milei kao inspiracija za ekonomske reforme
Javier Milei je postao simbol promjene, ne samo u Argentini, već i širom svijeta. Njegov pristup ekonomiji i radikalno smanjenje državne uloge u privredi pokazali su da slobodno tržište može rješavati probleme koje centralno planiranje stvara. Mileijeva popularnost među mladima i ekonomskim reformatorima širom svijeta dokaz je da ideje austrijske škole nisu samo teorija, već praktičan vodič za ekonomski uspjeh.
U BiH, gdje se često zagovara veće uplitanje države kao rješenje za ekonomske probleme, Mileijeve reforme mogu poslužiti kao važan primjer zašto bi država trebala smanjiti svoju ulogu u privredi i omogućiti tržištu da slobodno funkcioniše. Umjesto regulacije i restrikcija, potrebno je stvoriti ambijent koji potiče preduzetništvo i investicije.