JU Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica (“JU POO“) je nakon devetogodišnje pauze, početkom ovog mjeseca obnovila rad svog obdaništa „Lipa“ na adresi Travnička cesta 42. Otvaranje je imalo poprilično široku i pozitivnu lokalnu medijsku pokrivenost, a pojedini građani su putem društvenih mreža pohvalili ovaj korak. Međutim, ozbiljna analiza opravdanosti projekta izgleda da nedostaje.
Otvoreno bez konkretnog cilja
Kako prenosi portal direktno.ba, kao razlog otvaranja ovog vrtića, direktorica JU POO Jasmina Gasal navodi „obnovljeni interes roditelja“. Međutim, čisto interes potencijalnih korisnika nije i ne smije biti razlog ulaska državnog sektora na tržište, pogotovo ako taj ulazak nije profitabilan i ako ugrožava već postojeći privatni sektor koji nudi uslugu tržištu na zadovoljavajući način. Opravdan razlog ulaska državnog sektora mora biti na osnovu specifiziranog načina unaprjeđivanja određenih društvenih vrijednosti i/ili okolnosti, koji moraju biti javni i mjerljivi, što u ovom slučaju očigledno nije slučaj.
Dodatni teret budžetu grada
U istraživanju objavljenom u septembru 2015. godine, Centar za poslovnu afirmaciju (“CPA“) je ukazao na činjenicu da JU POO ne posluje ekonomično i da je jedini razlog njenog opstajanja zakonska obaveza osnivača, tj. grada Zenice, da snosi troškove poslovanja institucije. Putem tekućih i kapitalnih transfera, Vijeće grada Zenica je potrošilo na poslovanje JU POO skoro 2,5 miliona KM u periodu od 2011. do 2014. godine (što ne uključuje troškove grijanja koje također snosi grad Zenica) a da je finansijski rezultat za 2014. godinu bio negativan, i to u iznosu od 101.711 KM uz neisplaćene obaveze prema zaposlenim u iznosu od 208.715 KM. U izvještaju o radu ustanove za 2015. godinu, navodi se da je grad subvencionirao JU POO sa 660.000,00 KM uz troškove grijanja u iznosu od 128.446,26 KM, tj. ukupno 788.446,26 KM, a u budžetu za 2016. je planirano oko 717.000 KM.
Direktna subvencija po djetetu koje je boravilo u JU POO je do sada iznosila blizu 2.000 KM godišnje, što bi moglo značiti da za vrtić „Lipa“ koji ima kapacitet da primi oko 50 djece možemo očekivati potencijalnih 100.000 KM dodatnih troškova koje mora da pokrije budžet grada, novac koji se neće moći upotrijebiti u druge svrhe.
Konkurencija samoodrživom i kvalitetnom privatnom sektoru
Prethodno obnavljanju rada vrtića Lipa, lokaciju je koristila privatna predškolska ustanova „Abakus“ koja je preselila u prostorije na adresi Fra Ljube Hrgića 12, što je nekih 500 m udaljenosti od starog smještaja (vidi prikaz 1). Abakus se pokazao kao kvalitetna ustanova koja itekako zadovoljava potrebe roditelja i njihove djece, bez da je na teretu budžeta grada. Istraživanje sprovedeno također 2015. godine je pokazalo da su korisnici natprosječno zadovoljni (vidi prikaz 2) uslugama ustanove.
Ustanova Abakus je ustvari zbog proširenja svojih kapaciteta i preselila na novu lokaciju i uposlila dodatan broj osoba. Međutim, otvaranjem vrtića Lipa, JU POO predstavlja konkurenciju Abakusu koja nije bazirana na fer uslovima, s obzirom da ovi prvi primaju ogromne sume novca što im omogućava da ponude marginalno jeftiniju cijenu koju roditelji plaćaju direktno. To znači da će roditelji koji su senzitivni na cijenu a koji nemaju preferencije između ovih vrtića, vjerovatno prebaciti svoju djecu u vrtić Lipa i time smanjiti poslovanje vrtića Abakus. To će naravno uraditi i roditelji kojima lokacija državnog vrtića više odgovara. Na ovaj način može doći do negativnog uticaja na obim poslovanja Abakusa, čime se direktno ugrožavaju radna mjesta u privatnom vrtiću, a i profitabilnost samog poduhvata, tj. izvor iz kojeg se finansiraju porezi sa kojima se puni budžet.
Odgovornost poslovanja JU POO
S obzirom na iznad navedeno, grad ili JU POO su morali prvobitno definirati svoje ciljeve (koji moraju uključivati unaprjeđivanje društvenih vrijednosti i/ili okolnosti), izvagati koristi i štete, i na osnovu principijelnog i svrsihodnog pristupa donijeti odluku o otvaranju vrtića Lipa. Razlog da postoji interes određenog broja roditelja jednostavno nije dovoljan i ne predstavlja opravdanje za finansijsku štetu koju građani zbog poduzetog koraka moraju trpiti.
Političke opcije
CPA je krajem 2015. godine svoju studiju uz prijedlog javne politike distribuirao svim vijećnicima grada, a dodatno i Službi za društvene djelatnosti i socijalnu zaštitu koja ima direktnu nadležnost nad radom JU POO. Međutim, niti od jednog člana Vijeća grada nije bilo reakcije. Štoviše, na sjednici Vijeća koja je održana nakon objavljivanja istraživanja, vijećnici su izglasali povećanje sredstava namijenjenim JU POO bez da su ponudili niti zahtijevali pronalaženje načina rješavanja lošeg ekonomskog poslovanja institucije.Konkretno, predstavnici SDA (Izet Pehlić i Abdulah Mangić), SDP (Slavica Hrnkaš) i SNZBiH (Ramo Isak) su bili inicijatori povećanja sredstava za JU POO. Na trenutnim predstojećim lokalnim izborima, g. Ramo Isak je ispred A-SDA jedna opcija za gradonačelnika koja je direktno vezana za povećanje sredstava za poslovanje JU POO. Za šta stoje drugi kandidati, nije baš poznato, te bi bilo od velike koristi kada bi se svi kandidati direktno osvrnuli na problem poslovanja javnih preduzeća i javnosti jasno prezentovali svoje stavove po ovom pitanju i drugim njemu sličnim. Ovako, građanima koji ne podržavaju ovakav način trošenja budžetskih sredstava nije jednostavno identificirati opciju koja bi predstavljala i zastupala njihove interese.
Autor: Edo Omerčević