Demistifikacija tržišta električne energije i uklanjanje državnog monopola u Bosni i Hercegovini je konačno aktualizirano. Ovaj proces se u suštini odnosi na liberalizaciju tržišta električne energije, što u konačnici znači da će potrošači imati mogućnost birati dobavljača preme principima tržišne ekonomije. Ovaj podatak možemo smatrati izuzetno značajnim s obzirom da funkcionalnost cjelokupnog društva ovisi o potrošnji ogromne količine električne energije. Bilo koja vrsta državnog monopola dugoročno nije prihvatljiva s obzirom da je održivost takvih sistema krajnje upitna.
Iako se BiH suočava sa dosta usporenom implementacijom regulatornih okvira neophodnih za liberalizaciju tržišta električne energije u protekle dvije godine su napravljeni značajni pomaci. Na forumu o liberalizaciji tržišta električne energije, održanom 23.11.16. koji se desio u Sarajevu predstavljeni su dosadašnji rezultati i očekivanja. Forumu su prisustvali predstavnici svih relevantnih državnih agencija, državnih elektroprivreda (Elektroprivreda HZHB, Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS), kao i predstavnici privatnog sektora. Konstatovano je da u BiH trenutno postoje 24 licencirana snabdjevača električne energije, te da su neki od njih već sklopili ugovore sa vodećim kompanijama u BiH. Takav je slučaj sa grupacijom Prevent i sa kompanijom Avaz Roto Pres, čiji su predstavnici konstatovali da će u skladu sa ugovorima koje su zaključili sa novim snabdjevačima u narednom periodu ostvariti uštede od 7% po osnovu ispostavljenih računa za utrošenu električnu energiju. Naveden je još jedan presedan gdje je konstatovano da je kompanija Aluminij d.d. Mostar promijenila dobavljača, te da će im u narednom periodu električnu energiju isporučivati Elektroprivreda BiH,prema povoljnijim uvjetima.
Potrebno je naglasiti da se veliki broj kompanija u BiH u 2016 godini odlučio za nastavak suradnje sa tradicionalnim dobavljačima električne energije, ali su mnogi od njih za razliku od prethodnih godina dobili određenu pregovaračku moć. Ovim putem možemo konstatovati da su već primijetni benefiti liberalizacije tržišta s obzirom da potrošači nikada nisu imali mogućnost vođenja pregovora oko uvjeta isporuke električne energije niti su imali bilo kakvu pregovaračku moć, što više nije slučaj. Po prvi put su se predstavnici kompanija u BiH našli u poziciji koja im daje za pravo postavljanja određenih uvjeta prema dobavljaču električne energije. Privreda u BiH je ionako na klimavim nogama, tako da ovaj vid mogućnosti za ostvarenje dodatnih ušteda definitivno doprinosi prosperitetu.
Kada je u pitanju građanstvo moramo naglasiti da su u tom segmentu cijene električne energije u velikoj mjeri regulisane, tako da nije za očekivati da će u kratkoročnom periodu građani imati interesovanje za promjenom dobavljača. Dok god cijena električne energije za građanstvo bude niža od tržišne, neće postojati ni inicijativa za promjenom dobavljača.
Međutim, za ekonomski prosperit daleko je bitnije rasterećenje privrede što bi u konačnici trebalo rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta, te konkurentnijom pozicijom na tržištu. Dugoročno će na ovaj segment uticati mnogi faktori, a jedan od njih jesu i investicije u oblasti izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije.
Ovakav vid liberalizacije u svakom slučaju predstavlja pozitivan korak ka slobodnom tržištu i eliminaciji uloge države u kreiranju ekonomskog ambijenta. Država može dati svoj doprinos kroz kreiranje kvalitetnih regulatornih okvira, dok će tržište reagovati u skladu sa trenutnim potrebama i kapacitetima. Na ovaj način Bosna i Hercegovina postepeno se približava nivou poslovnog ambijenta koji vlada u razvijenim zemljama.
Autor: Adi Fišević