Da li građani uopće znaju koliko ih koštaju državni vrtići?

Nakon što je 2015. godine objavio istraživanje pod naslovom „Društvena uloga JU Predškolski odgoj i obrazovanje Zenica“ u kojem su izloženi rezultati istraživanja o poslovanju vrtića na području općine Zenica , Centar za poslovnu afirmaciju („CPA“)  uradio je i kompletnu  analizu subvencioniranja javnih predškolskih ustanova u FBIH.

Prema ovim istraživanjima 76% općina u FBiH nudi javne usluge predškolskog odgoja i obrazovanja, dok se 24% općina oslanja isključivo na privatni sektor za usluge ove vrste.

Bitno je napomenuti da je na području FBiH, prosječna subvencija po vrtiću za razmatrani period od tri godine iznosi minimalno 422.427,40 KM, a čak 14 općina plaća preko 200 KM mjesečne subvencije po djetetu koje boravi u njihovom vrtiću.

Od 60 općina za koje smo našli podatke o postojanju državnih vrtića, njih pet plaća manje od 50 KM mjesečne subvencije po djetetu.  Četiri općine plaćaju između 50 – 100 KM, 14 općina plaća između 100 – 150 KM, 18 općina plaća između 150 – 200 KM, a čak 14 općina plaća preko 200 KM mjesečne subvencije po djetetu koje boravi u njihovim vrtićima. Za pet općina nismo mogli naći podatke o subvencioniranju vrtića. 

U izdavanju na državne vrtiće prednjači Unsko-sanski kanton koji u svim općinama po jednom djetetu daje subvencije u iznosu višem od 30% prosječne neto plaće općina kantona.

Kada je u pitanju procjena kvaliteta rada ovih ustanova objektivna mjerila kvalitativnog uspjeha rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja nisu implementirana, tako da se trenutno za procjenu kvaliteta rada predškolskih ustanova može osloniti samo na subjektivno ocjenjivanje od strane roditelja.

 Kroz istraživanje je zaključeno da informacije koje su potrebne za donošenje ispravne ocjene usluge državnih vrtića u većini slučajeva ne stoje na raspolaganju građanima. Jedan od dva moguća načina da se dođe do informacija je direktna dostava upita na adrese vrtića, koji međutim često ostaje neodgovoren. Drugi način dolaska do informacija je putem sistema informisanja samih općina, tj. kantona. Problem sa ovim drugim načinom je taj da je veoma zahtjevan. Sjednice skupština se moraju pretraživati jedna po jedna, uz mnogobrojna dokumenta, što opet predstavlja teret na resurse stranaka koje su zainteresirane za informacije ove vrste. Također je čest slučaj da se iznosi predstavljaju u zbirnom formatu, tj. pod zajedničkim računom za subvencije svim javnim preduzećima.

Podsjetimo, u istraživanju iz 2015. godine  identificirane su usluge koje se nude u javnim i privatnim vrtićima grada Zenice, ispitano je zadovoljstvo roditelja tim uslugama, te su ispitane razlike u zadovoljstvu uslugama vrtića između roditelja čija djeca pohađaju javni vrtić i roditelja djece koju idu u privatni vrtić. Rezultati istraživanja su pokazali da su roditelji djece koja idu u privatni vrtić marginalno zadovoljniji uslugom, a da su u isto vrijeme usluge javne ustanove skoro duplo skuplje.

Linkovi:

Studija: Analiza opravdanosti subvencioniranja javnih predškolskih ustanova u FBiH – preliminarni nalazi

Studija iz 2015. za grad Zenicu