Javna rasprava o nacrtu budžeta grada Zenica za 2016. godinu, a koja je zaključena 11. 12. 2015, donijela nam je ništa novoga ali mnoštvo odveć poznatih stvari. Ovom javnom raspravom donijeta je odluka takođe u vezi sa subvencijama za javne vrtiće grada Zenica, a ukratko to znači da će građani platiti 719.000 KM za uslugu koja se do sada nije pokazala uopće kvalitetnom i ekonomski isplativom. Da je novac poreznih obveznika imovina o kojoj treba pažljivo voditi računa kako i na koji način se troši to bi nam trebalo biti potpuno jasno, međutim kada ekonomske odluke prerastu u političke uglavnom trošak uvijek snosimo mi porezni obveznici i u ovom slučaju građani grada Zenice.
Da o ovom ne govorimo potpuno proizvoljno činjenica je da je prije samog početka razmatranja nacrta budžeta grada Zenice za 2016. godinu, Centar za poslovnu afirmaciju (“CPA”) objavio na svojoj internet adresi studiju o radu JU predškolski odgoj i obrazovanje (“JU”), te s tim u vezi donio svoj prijedlog javne politike koji je dostavljen svim vijećnicima grada Zenica, uredu Gradonačelnika i Službi za društvene djelatnosti, socijalnu zaštitu, raseljena lica i izbjeglice a čiji rad nadgleda JU. Također smo pojedinačno kontaktirali lokalne kancelarije SDA, SDP, SBB i SBiH.
U studiji, čiji su autori Mr.sc. Edo Omerčević i Mr.sc. Adi Fišević, predstavljeni su rezultati poslovanja JU, a oni su u konačnici negativni. Poslovanje JU je neekonomično uprkos tome da raspolažu sa duplo više finansijskih sredstava i drugih pogodnosti u odnosu na privatne vrtiće, a da su korisnici privatnih vrtića, tj. roditelji koji šalju svoju djecu u privatne vrtiće ipak zadovoljniji uslugom koja im se nudi. Studija je takođe pokazala da su privatni vrtići u stanju sa mnogo manje resursa da posluju ekonomično, da budu profitabilni, da pri tome ne narušavaju standarde kvaliteta rada predškolskih ustanova, i da na koncu konca zadovolje svoje klijente i korisnike njihovih usluga. O tome svjedoči i jedan parcijalni slučaj dječaka Ismaila, koji je bez ruku i kojeg su javni vrtići odbili, a prihvatio ga je privatni vrtić Sindibad, što opet pokazuje spremnost privatnih vtića da budu štu uslužniji i da maksimalno služe svojoj svrsi, a da pri tome budu i ekonomski isplativi.
S obzirom na rezultate istraživanja, CPA je u svom prijedlogu javne politike predstavio četiri moguće opcije agiranja, od statusa quo (tj. da se ništa ne promijeni) do opcije prepuštanja sektora predškolskog odgoja kvalitetnom privatnom sektoru, što je bio i konačni prijedlog CPA, ali ne i jedini s obzirom na sve okolnosti i mogućnosti. Grad Zenica bi eventualnom privatizacijom sektora predškolskog odgoja uštedila više od 500.000 KM godišnje koje bi mogla iskoristiti u mnogo djelotvornije svrhe, a uz sve to ispunila bi se zadaća brige o novcu poreznih obveznika. Stav CPA je da bi mnogobrojni socijalno-ugroženi slučajevi imali mnogo više koristi od ovih sredstava, kao i akademska, umjetnička pa i poslovna zajednica.
Status quo koji podrazumijeva da grad Zenica nastavi svoje dosadašnje finansiranje javnih vrtića, je predstavljena kao najlošija moguća opcija, a to je opcija koju su vijećnici izabrali. Izgleda da je za njih najjednostavnije subvencionisati neprofitabalne javne ustanove, a šta se u konačnici dešava s novcem poreznih obveznika, te kakva usluga se dobija je najmanje bitno. Prvobitni prijedlog budžeta je doduše predviđao marginalno smanjenje subvencija JU za 4%, ali su ipak vijećnici Slavica Hrnkaš (SDP), Izet Pehlić (SDA), Abdulah Mangić (SDA) i Ramo Isak (SNZBiH) izrazili nezadovoljstvo ovim prijedlogom i dostavili primjedbe na NEDOVOLJNO planirana sredstva za finansiranje djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja. Na naše razočarenje, primjedba je uvažena, a što znači da JU i u 2016. godini može računati na više od 700.000 KM subvencije za svoj rad, a što na šest javnih vrtića koja su aktivna u gradu, iznosi skoro 120.000 KM po jednom vrtiću!
Ovo je zaista alarmantno stanje s obzirom da spomenuta sredstva ne stoje na raspolaganju privatnim vrtićima. Takva finansijska diskriminacija treba da bude trn u oku svim roditeljima koji šalju svoju djecu u privatne vrtiće, osobama koje suosjećaju sa radnicima u privatnim vrtićima (koji moraju svojim radom zaraditi i svoju platu, a i subvenciju svojoj konkurenciji u javnim vrtićima), a uz sve to vlasnici privatnih vrtića moraju naći načina kako zadržati konkurentnost, te plaćati poreze od kojih se između ostalog finansiraju javni vrtići. Roditelji a i ostali građani imaju puno pravo da budu nezadovoljni ovim spletom odluka, jer je prevagnula politička a ne ekonomska odluka, čime je odaslana poruka da novac poreznik obveznika je nešto s čime se da koketirati bez obzira na rezultate koji se poluče. Osobe koje nemaju djecu naravno samo snose trošak bez ikakve lične koristi, a roditelji koji svoju djecu šalju u privatne vrtiće posredstvom poreza plaćaju javne vrtiće, a roditelji koji uopće ne šalju djecu u vrtiće (mnogi vjerovatno sebi ne mogu ni priuštiti taj trošak) također moraju posredstvom poreza sufinansirati rad javnih vrtića. Roditelji čija djeca idu u javne vrtiće nemaju ništa od ovih subvencija, jer je cijena koju plaćaju direktno javnim vrtićima samo marginalno niža od cijene privatnih vrtića.
Od vijećnika koji su se protivili čak i marginalnom smanjenju subvencije očekujemo da se oglase čime pravdaju svoj stav, te koji su to iole racionalni ekonomski razlozi kojima bi nam ukazali da je njihova odluka kvalitetno rješenje. Izjava da trenutna sredstva jednostavno nisu dovoljna za podmirivanje trenutnih troškova je neadekvatna i neprihvatljiva. Tom logikom JU može dakle raditi izvan svih zakona ekonomije, trošiti preko svih okvira, i time bi samo pravdali još veću podršku za subvencioniranje. Izgleda da je nekim javnim ustanovama ekonomski profitabilnije biti u deficitima, jer u konačnici ili ćete dobiti istovjetnu sumu subvencija ili možda čak i više. Zbog ćega se mnogo zamarati kada svakako ne ovise mnogo od suda tržišta, već političkih odluka!
Također očekujemo da Služba za društvene djelatnosti, socijalnu zaštitu, raseljena lica i izbjeglice izvrši uvid u rad JU i da napravi analizu neekonomičnog rada JU, te da predloži korake kojima će se situacija popraviti. Spomenuta služba također crpi budžetska sredstva za svoj rad, i građani grada Zenice imaju pravo da očekuju da rad Službe bude u njihovom interesu.
CPA će nastaviti pratiti stanje i obavještavati građane o razvoju situacije, a shodno svojim kapacitetima stavljamo se na raspolaganje gradskoj upravi ukoliko im je potrebna asistencija pri njihovom radu i razmatranju drugih opcija u svrhu poboljšanja stanja u kojem se trenutno nalaze javni vrtići grada Zenice.