U razgovoru za Al Jazeeru Balkans i bh. agencije, Bakir Izetbegović osvrnuo se na svoje predizborno obećanje o 100.000 novih radnih mjesta, zbog kojeg se često nalazi na meti javnosti i javne kritike. Smatra da nema mjesta za kritike, kada na mjesečnoj osnovi imamo preko 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru, prenosi portal depo.ba.
Sada svi treba da se zapitamo kojim se podacima predstavnik bošnjačkog naroda služi i raspolaže? Informacije o tome koje je izvore za prikupljanje podataka o broju zaposlenih koristio nemamo i ne možemo reći da su isti u potpunosti netačni. Ali sa sigurnošću su neprecizni i njihova tačnost je u izuzetno velikom procentu upitna.
Podaci o broju zaposlenih kojim raspolaže Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, koji se mogu uzeti kao zvanični podaci, su sljedeći:
- Prosječan broj zaposlenih u 2013. godini je iznosio 435.113,
- Prosječan broj zaposlenih u 2014. godini je iznosio 443.587,
- Prosječan broj zaposlenih u 2015. godini je iznosio 450.121.
- Prosječan broj zaposlenih sa krajem februara 2016. godine je iznosio 451.725.
2014. godine ostvaren je porast broja zaposlenih za 1,95% u odnosu na 2013. godinu. Također, 2015. godine zabilježen je porast broja zaposlenih za 1,47% u odnosu na 2014. godinu. Interesantno je to što je procenat porasta u 2015. godini manji u odnosu na procenat porasta broja zaposlenih u 2014. godini. Bitno je napomenuti da su posljednji opći izbori održani 2014. godine u sklopu kojih je i dato spomenuto obećanje.
Nakon navedenih podataka vidimo kao prvo da na mjesečnoj osnovi nemamo u prosjeku 1.000 novih radnih mjesta, nego 581 (od početka 2015. do februara, 2016.).Ako uzmemo u obzir trend rasta broja zaposlenih koji je ostvaren početkom godine, tj. 0,36%, možemo uz optimističnu pretpostavku zaključiti da će se do kraja godine broj zaposlenih povećati za 2,16%. To bi iznosilo još dodatnih 8.119 zaposlenih, tj. ukupno 459.844. Međutim, treba napomenuti da ova stopa ne pravi razliku između samoinicijativnog rasta zaposlenosti i onog izazvanog posebnim ekonomskim politikama. Ekonomija, kada joj se to dozvoli, raste samostalno, čisto iz potrebe ljudi da privređuju kako bi zadovoljili svoje životne potrebe i želje. Stoga, prvi i ujedno i najlakši korak u identifikaciji vanrednih tokova je da se uporedi rast sa historijskim trendom. Kao što se vidi u prikazu 1, uzimajući informacije o broju zaposlenih od 2006 i uključujući naš optimističan rast do kraja 2016. godine, vidimo da se rast kreće oko prosječne stope od 1,52% (izračunate za spomenuti period). To znači da smo u 2015. godini imali ispodprosječan, dok na osnovu prva dva mjeseca u 2016. možemo reći da smo imali nadprosječan rast. Kao što ne možemo optužiti politiku za slabiji rast koji je ostvaren 2015., isto tako ne možemo pripisati ni bolji rezultat koji je do sada ostvaren u 2016. Oscilacije oko prosjeka su standardne, i da bi se neko mogao pohvaliti ili pokuditi zbog neke promjene, mora se specifizirati koji je to faktor koji je navodno ubrzao stopu rasta zaposlenosti. Naravno, nakon specifiziranja treba i analizom potvrditi da je zaista taj faktor koji je uticao na rast. Također, treba vrijeme da pokaže i da su te vrijednosti stvarne, a ne napuhane. Npr., zadnje mjere podsticaja zapošljavanja koje su sprovedene u FBiH su vjerovatno imali/će imati pozitivan uticaj, ali moramo imati na umu da su ta zapošljavanja izvršena na račun državnog budžeta, i nisu izazvana realnim ekonomskim rastom.
Prikaz 1: Br. zaposlenih u FBiH sa trendom (period: 2006-2016)
Vlada bi generalno trebala manje pažnje posvećivati pukim brojkama o zapošljavanju koristeći ih u odgovarajućim momentima kao hvalospjeve o njihovoj „produktivnoj“ vladavini. Umjesto toga bi se trebala posvetiti realizaciji politike koja bi istinski podstakla ekonomski rast. Postoji više stvari čijim rješavanjem se može postići pozitivni trend zapošljavanja:
- Prvenstvenosto obezbjeđenje političke stabilnosti koja na području kao što je Bosna i Hercegovina predstavlja ogroman problem i maligno tikivo našeg društva za koje se mora pronaći odgovarajući lijek. Bez političke stabilnosti investitorima (i stranim i domaćim) nedostaje sigurnosti za dugoročna ulaganja.
- Popratna stavka političke stabilnosti su svakako neizostavne reforme koje treba da rezultiraju povoljnijim, dinamičnijim i tržišno-orijentisanim poslovnim okruženjem, što bi trebalo rezultirati stvaranjem dodatne realne ekonomske aktivnosti, a time i značajnijim zapošljavanjem.
Dakle, pozivajući se na prethodno spomenutu izjavu da na mjesečnoj osnovi imamo preko 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru i poredeći ih sa podacima preuzetim sa Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine možemo konstatovati da je stvarnost drugačija. Također je upitan uticaj politike na povećani nivo zaposlenosti, s obzirom da kretanje broja zaposlenih pokazuje karakteristike cikličnog kretanja.
AUTOR: Edo Omerčević