Tema predškolskog odgoja i obrazovanja se u Zenici ponovo aktualizirala, time što je Vijeće Grada pokrenulo inicijativu povećavanja subvencija u ovu svrhu. Cilj je jasan: uključiti što veći broj djece u sistem predškolskog odgoja i obrazovanja. Jedna od stvari koja se ne spominje u dosadašnjoj raspravi je uloga koju treba da igra privatni sektor. Sudeći po trenutnom diskursu, uloga bi ostala kakva trenutno jeste: sporedna i zanemarena.
Privatni vrtići nude kvalitetnu i povoljniju uslugu
Opravdanih razloga za zanemarivanje privatnog sektora nema. Kao i državni vrtići, svi zenički privatni vrtići podliježu istim kvalitativnim standardima i inspekcijskim nadzorima. Kvalitet je ustvari itekako konkurentan sa onim od državnih vrtića, barem sudeći po zadovoljstvu roditelja koji su učestvovali u terenskom istraživanju Centra za poslovnu afirmaciju (CPA), Zenica, sprovedenom krajem 2015. godine. Roditelji su ocjenjivali rad vrtića na bazi higijenskih uvjeta, prehrambenog programa, organizacije boravka, tehničkih uvjeta i rada osoblja. Najbolje ocjene su dobili privatni vrtići (s tim da se mora naglasiti da su i državni vrtići dobili odlične ocjene). Tvrdnjama da privatni vrtići ne nude kvalitetnu uslugu treba jednostavno stati u kraj, pošto su takve izjave neosnovane i ponižavaju općenito izuzetno kvalitetan rad privatnih ustanova. Činjenica je da je npr. uspjeh malog zeničanina Ismaila Zulfića, poznatijeg kao leptira bez krila i plivača koji skoro pa već uživa status nacionalnog heroja, nastao na bazi rada privatnog, a ne državnog vrtića.
Cijena je također jako bitna
Da bi se omasovio broj djece u vrtićima, potrebno je i maksimizirati efikasnost sredstava koja stoje na raspolaganju. Prethodno spomenuto CPA istraživanje je pokazalo da jedno mjesto u državnom vrtiću ustvari košta 310 KM mjesečno, od kojih 150 KM plaćaju roditelji direktno, dok ostalih 160 KM plaća Grad putem direktnih subvencija. Privatni vrtići koji nisu sistem subvencioniranja svoju kvalitetnu uslugu naplaćuju u prosjeku 168 KM. Jednostavnom matematikom je jasno da preusmjeravanjem sredstava u privatni sektor broj djece koji mogu biti obuhvaćeni predškolskim odgojom i obrazovanjem može biti uduplan, ako ne i utrostručen.
Novac treba da prati djecu, a ne djeca novac
Kao opciju za uključivanje privatnog sektora u sistem subvionciranja predlažemo sistem vaučerizacije koji smo spomenuli u CPA prijedlogu javne politike za JU predškolski odgoj i obrazovanje Zenica objavljenom također krajem 2015. godine. To rješenje podrazumijeva da Grad ne vrši direktno subvencioniranje institucija, nego da istu prebaci na djecu. Pa tako gdje idu djeca, tamo ide i novac. Na taj način se nagrađuju institucije koje prime najveći broj djece, a u isti mah se kontrola kvaliteta rada koju vrše nadležni organi dopunjava i samom kontrolom roditelja koji neuredan i nekvalitetan rad vrtića mogu direktno sankcionisati prebacivanjem djece, a time i preusmjeravanjem subvencija, u druge vrtiće. U tom sistemu nije više bitno da li se radi o privatnom ili državnom, već o kvalitetnom ili nekvalitetnom vrtiću. Državni vrtići neće ostati bez svojih sredstava, a privatnim će se otvoriti vrata istim. Konkurencijsko natjecanje će osigurati da djeca dobiju što bolju uslugu, a da roditelji plate što manju cijenu za zbrinjavanje svojih mališana.
Sa trenutnih 350 na preko 1000 djece
Također, veoma bitno je da Grad ne pokriva cjelokupni trošak finansiranja boravka u vrtićima. Uz trenutni budžet koji iznosi skoro 800.000 KM na godišnjem nivou a koji se u potpunosti izdvaja na državne vrtiće koji uslužuju u prosjeku oko 350 djece, parcijalnim subvencioniranjem od, npr. 50 KM mjesečno, bi Grad mogao potencijalno subvencionirati 1.333 djece, što predstavlja skoro četiri puta više nego što je obuhvaćeno trenutnim sistemom. Štoviše, privatni vrtići bi na ovaj način mogli doći do prijeko potrebnih sredstava za dodatno unaprijeđivanje svoje usluge bez da moraju izvršiti povećavanje cijena što bi umnogome poboljšalo cjelokupni kvalitet usluge predškolskog odgoja i obrazovanja u cijelom gradu.
Bez promjene sistema nema promjene u rezultatima
Generalno je stanje da u cijeloj BiH privatni vrtići nisu dio sistema (su)finansiranja predškolskog odgoja i obrazovanja, što znači da bi uvođenjem predloženog sistema Zenica postala pionir ne samo u uključivanju privatnog sektora u sistem subvencioniranja boravka u vrtićima, nego i u načinu distribucije sredstava i uključivanjem samih građana u proces odlučivanja ko zaslužuje subvenciju a ko ne. Doista bi ovim potezom Zenica poslala pozitivan signal u širu bh javnost, a možda i dalje.
AUTOR: Dr.sc. Edo Omerčević